Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, dok je euro pod pritiskom jer se ulagači plaše širenja dužničke krize u Europi, s obzirom da se cijena zaduživanja Španjolske primiče kritičnim razinama.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei u 7:30 bio u plusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih bio je u plusu 0,6 posto, odmaknuvši se od najnižih razina od prosinca prošle godine, na koje je pao u petak.
Nakon oštrog pada cijena dionica prošlog tjedna, ulagači su ponešto odahnuli zahvaljujući anketama u Grčkoj koje pokazuju da bi na izborima 17. lipnja mogle pobijediti stranke koje se zalažu za mjere štednje dogovorene s Europskom unijom.
To bi značilo da Grčka ipak ostaje u eurozoni.
Međutim, zabrinjavaju banke iz prezaduženih članica eurozone. Čini se da je sve veći odljev depozita iz grčkih i španjolskih banaka u švicarske i njemačke.
Kako bi osigurala likvidnost financijskog sustava, Atena je jučer uspjela osigurati 18 milijardi eura za četiri najveće tamošnje banke, putem obveznica iz Europskog fonda za financijsku stabilnost, što je tim bankama omogućilo pristup financiranju iz Europske središnje banke.
Međutim, zabrinjava situacija u Španjolskoj, nakon što je u petak Bankia zatražila vladinu pomoć, dok je autonomna regija Katalonija priznala da neće moći sama refinancirati svoje dugove.
Ulagači se plaše da će španjolska vlada morati iz državnog proračuna pomoći i nizu drugih banaka, opterećenih lošim kreditima.
Zbog toga su jučer prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice dosegnuli 6,53 posto, najvišu razinu od studenog prošle godine.
To je nedaleko kritične razine od sedam posto, koja se smatra dugoročno neodrživom cijenom financiranja, s obzirom da su prinosi na tim razinama Grčku, Portugal i Irsku natjerali da zatraže međunarodnu pomoć.
"U fokusu nije samo Grčka, nego i druge prezadužene članice eurozone, kao što je Španjolska. Zbog opasno visokih razina prinosa na njezine obveznice, ulagači su na oprezu", kaže ekonomist u National Australia Banku Michael Creed.
Zbog rasta prinosa na španjolske obveznice, što pokazuje da ulagači nisu sigurni da se tamošnja vlada može nositi s financijskim problemima, na valutnim je tržištima euro ponovno pod pritiskom.
Nakon što se jučer primaknuo granici od 1,26 dolara, jutros je tečaj eura kliznuo na 1,2530 dolara, nedaleko 1,2495 dolara, najniže razine od srpnja 2010. godine, na koju je zaronio u petak.
U odnosu na japansku valutu, cijena eura pala je s jučerašnjih 99,98 na 99,65 jena.
Tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno se, pak, kreće oko 79,50 jena.
Nakon oštrog pada prethodnih tjedana, posljednjih se dana cijena nafte stabilizirala. Jutros je terminska cijena crnog zlata na burzi u New Yorku porasla 20-ak centi, na 91,15 dolara po barelu.
Nema komentara:
Objavi komentar