Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, nakon oštrog pada prošloga tjedna, jer su ulagači oprezni zbog europske dužničke krize i usporavanja rasta američkog gospodarstva.
Dow Jones indeks skliznuo je 17 bodova, ili 0,14 posto, na 12.101 bod, dok je S&P 500 ojačao 0,01 posto, na 1.278 bodova, a Nasdaq indeks 0,46 posto, na 2.760 bodova.
Nakon što su u petak cijene dionica potonule više od 2,2 posto, što je njihov najveći dnevni pad u ovoj godini, tržište se na početku ovoga tjedna smirilo.
Jučer nije bilo novih negativnih vijesti koje bi potaknule daljnji pad cijena, no nije bilo ni razloga za kupnju dionica.
Zbog naznaka slabosti najvećih svjetskih gospodarstava i produbljivanja dužničke krize u eurozoni ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, kao što su dionice i sirovine, pa ulažu u sigurnije državne obveznice.
Osim strahovanja da će Grčka izaći iz eurozone i da će Španjolska morati zatražiti međunarodnu pomoć kako bi riješila financijske probleme, ulagače posljednjih tjedana zabrinjava i slabost američkog gospodarstva.
U petak su razočarali podaci da je u SAD-u u svibnju otvoreno samo 69.000 novih radnih mjesta, najmanje u ovoj godini i znatno manje nego što se očekivalo.
„Mislim da je tržište palo malo previše i malo prebrzo, da je reakcija ulagača na slabe podatke s tržišta rada u petak bila pretjerana. No, očekujem daljnje polagano klizanje cijena sve dok ne stignu neke pozitivne vijesti iz Europe“, kaže Fred Dickson, strateg u tvrtki D. A. Davidson & Co.
Usporavanje rasta američkog gospodarstva izazvalo je jučer pad cijena dionica u industrijskom sektoru, pa je S&P indeks tog sektora oslabio 1 posto.
Otprilike toliko pale su i cijene dionica u financijskom sektoru, koji je već tjednima pod pritiskom zbog širenja dužničke krize, dok europski dužnosnici pokušavaju dogovoriti nove načine suzbijanja financijskih problema.
Španjolske banke bilježe goleme gubitke, a vlada im zbog slabog punjenja proračuna ne može pomoći. Stoga se tamošnji premijer Mariano Rajoy zalaže za izravnu pomoć bankama iz europskih fondova. Podršku mu pruža Europska komisija, no Njemačka nije sklona takvom rješenju.
Njemačka kancelarka Angela Merkel predlaže ambicioznije mjere, koje uključuju formiranje središnje vlasti za upravljanje financijama u eurozoni, kao i nove znatne ovlasti za Europsku komisiju, Europski parlament i Europski sud pravde.
Mogu li se europski čelnici postići kompromis oko novih mjera, pokazat će vrijeme, a dotle će dužnička kriza pritiskati tržišta.
I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Frankfurtski DAX pao je 1,19 posto, na 5.978 bodova, dok je pariški CAC ojačao 0,14 posto, na 2.954 boda. Na Londonskoj se burzi nije radilo zbog obilježavanja 60 godina vladavine kraljice Elizabete II.
Nema komentara:
Objavi komentar